poljska travarka
Appearance
poljska travarka
poljska travarka (srpski, ćir. poljska travarka)
[uredi]Imenica
[uredi]poljska travarka, ž
Značenja:
- Vrsta ptice iz roda (lat.) Anthus Motacillidae Bechstein[1]
Sinonimi:
- bikuša [2] [1]
- giričinka [3] [1]
- žvrljinka [4] [1]
- mrkuša [2] [1]
- mrkuška [2] [1]
- pozemljušica [2] [1]
- poleguša [2] [1]
- polegušica [2] [1]
- poljska travarka [5] [1]
- poljska trepetaljka [6] [1]
- poljska trepetljika [7] [1]
- poljska trepteljka [8] [1]
- poljska cipica [9] [1]
- poljska ševa [10] [1]
- postrnjačka trepetljika [11] [1]
- postrujačka trepteljka [4] [1]
- rujava cipa [4] [1]
- rujna trepteljka [12] [1]
- rujna ševa [4] [1]
- stepska treptaljka [13] [1]
- stepska trepteljka [8] [1]
- travarka [14] [1]
- trepteljka [15] [1]
- trepteljka žvoljinka [16] [1]
- trepteljka žvrljinka [4] [1]
- čirlinkavac [4] [1]
- čirlinkavica [2] [1]
Hiperonim:
- smigavac [2] [1]
- smigica [4] [1]
- treptaljka [17] [1]
- trepteljka [4] [1]
- fista [4] [1]
- ciba [2] [1]
- cipa [18] [1]
- cipica [19] [1]
Reference
[uredi]- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 Dejan Miloradov – Slobodan Puzović – Vasa Pavković – Javor Rašajski, Ornitološki rečnik, Imena ptica, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Miroslav Hirc, Rječnik narodnih zoologičkih naziva, knjiga druga: Ptice (Aves), JAZU, Zagreb 1938–1947.
- ↑ Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, knj. I–XIX, Institut za srpskohrvatski jezik SAN / Institut za srpski jezik SANU, Beograd 1959–2014.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 Spiro Brusina, Ptice hrvatsko-srpske, Spomenik, XII, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1892.
- ↑ Dušan Stojićević, Naučna imena srpsko-hrvatskih ptica, separatni otisak iz Jugoslovenske šume, br. 2, Muzej Srpske zemlje, Beograd 1938.
- ↑ Milorad Marčetić – Dušan N. Andrejević, Ornitofauna Kosova i Metohije, Rilindja, Priština 1960.
- ↑ Boris Garovnikov – Ištvan Ham, Prva „crvena lista” ptica Vojvodine, Priroda Vojvodine, VI–VII, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Novi Sad 1980–1981, 59–63. i Boris Garovnikov – Ištvan Ham, Prva „crvena lista” ptica Vojvodine (prve dopune i korekcije), Priroda Vojvodine, IX–XI, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Novi Sad 1986, 59–63.
- ↑ 8,0 8,1 Sergije D. Matvejev, Srpska imena ptica, Arhiv biloških nauka, br. 2, Institut za ekologiju i biogeografiju Srpske akademije nauka, Beograd 1950, 146–158.
- ↑ Alfred Edmund Brem, Kako žive životinje (po originalnom pučkom izdanju priredio s osobitim obzirom na naš životinjski svijet prof. dr Nikola Fink), Minerva, Zagreb 1937.
- ↑ Svet. K. Matić, Ornitološka zbirka u niškoj gimnaziji, Izveštaj gimnazije, Niš 1905, 28–32.
- ↑ Josip Etinger, Srijemsko-slavonsko-hrvatske divje životinje, zvijeri i ptice, Tiskarnica Ignjata Karla Soprona, Zemun 1857.
- ↑ Ljudevit Firer, Jedna godina ornitološkog izučavanja u Crnoj Gori, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, knj. VI, Sarajevo 1894, 543–608.
- ↑ Radivoj Obradović, Ptice Jugoslavije, Sombor 1998.
- ↑ Milorad Marčetić, Ornitofauna Ludoškog jezera, Palićkog jezera i okoline, Zbornik za prirodne nauke, br. 11, Matica srpska, Novi Sad 1956, 179–183.
- ↑ Božina Ivanović, Neka ornitološka zapažanja na Skadarskom jezeru, Larus, vol. 21–22, godišnjak Zavoda za Ornitologiju JAZU, Zagreb godina? 1970 (24) (1967-68 21-22?), 137–160.
- ↑ Lintia Dénes, Adatok Szerbia madárfaunájához (prvi deo), Aquila (A magyar királyi ornithologiai központ folyóirata), XXII évfolyam, Budapest 1915, 329‒351. i Adatok Szerbia madárfaunájához (drugi deo), Aquila (A magyar királyi ornithologiai központ folyóirata), XXIII évfolyam, Budapest 1916, 74‒162.
- ↑ Rečnik srpskih govora Vojvodine, sv. 1–10, Matica srpska, Novi Sad 2000–2010.
- ↑ Zoološka terminologija i nomenklatura. Srednjoškolska terminologija i nomenklatura, knj. II, sv. 2, Ministarstvo prosvete Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1932.
- ↑ Josif Dusl, Zoologija za srednje škole, Beograd 1870.