bìkača

bìkača

bìkača (srpski, ćir. bѝkača)[uredi]

Imenica[uredi]

bìkača, ž

Značenja:

  1. Palica od puzdre bika. [1]

Primeri:

  1. Nísu ìmali kàmdžiju, nego se zvála bìkača, ȉzjedno. Tomaševac Futog Begeč Novi Kneževac Ilandža [1]
  2. Bìkača, od gòveđeg živòta, kȗrca, opletèno u trȋ strȕke. Martonoš [1]
  3. Žȁndar ga je isprebíjo bìkačom. Begeč [1]


Reference[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.

Napomene[uredi]