alaš

alaš

alaš (srpski, ćir. alaš)[uredi]

Imenica[uredi]

alaš, m

Oblici:

  1. ȁlaš, ȃlaš[1]

Značenja:

  1. Postolje na kamari sa kojeg se snoplje baca na vrh. [1]

Primeri:

  1. Stȁnem nà tāj ȁlaš i dòdājem dȁlje snòpove. Jaša Tomić Neuzina Boka Šurjan [1]
  2. I na kàmaru se mȅtu vráta ili dȁske. E tȏ je tȃj ȃlaš. Jer nè može òvāj iz kȏla čȁk uvr da bȃci, nego bȃci òvōm ù alāš, ȏn iz ȃlaša dòdāje òvima. Subotica [1]
  3. Šta si se popo čak na ajlaš? [2] Mokrin [1]


Sinonimi:

  1. ajlaš, àjlaš [1]


Reference[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ivanka Rajkov, Prilog za dijalektološki rečnik govora Mokrina. — PPJ, 7, 1971, 187—192.

Napomene[uredi]