Викиречник:Ruski
Ruski jezik je zvanični jezik Ruske Federacije, Belorusije, Kazahstana i Kirgizije, a u prošlo doba bio je jezik međunarodne komunikacije u SSSR. Osim Rusije, koristi se u zemljama koje su ranije bile u sastavu SSSR, te isto tako i na područjima kompaktnog stanovištva emigranata iz zemalja bivšeg SSSR, kao što su Izrael, Nemačka, Kanada, SAD, itd. - kao maternji jezik dela stanovništva i kao jezik međunarodne komunikacije. U Izraelu, na primer, prema podacima popisa stanovništva iz 1999. živi 750 hiljada iseljenih iz SSSR. Tamo se objavljuju ruski listovi, te funkcionišu ruske radio-stanice i televizijski kanali. Određeni broj onih koji znaju ruski nalazi se u Istočnoj Evropi, gde je ruski do nedavno bio obavezan predmet u školama.
Prema podacima Kembridžove enciklopedije jezika, ruski kao prvi ili drugi jezik govori preko 455 miliona ljudi.[1] Prema podacima časopisa „Language Monthly“ (№ 3 za 1997), oko 285 miliona ljudi u svetu govori ruski jezik, što ga čini 4. jezikom po rasprostranjenosti. Od ovih, oko 160 miliona ga zove maternjim (što ga čini u tom pogledu 7. u svetu). Ruski jezik je jedan od 6 zvaničnih jezika UN. Godine 1999. proglašen je za četvrti najuticajniji jezik na svetu.[2]
Istorija
[uredi]Pripada istočnoj grupi slovenskih jezika.
Kako se smatra, između 2. i 1. milenijuma p.n.e. od indoevropskih jezika se izdvojio protoslovenski dijalekat, koji se tokom 1. milenijuma preoblikovao u praslovenski jezik; u 6., 7. odnosno 8. veku posle Hrista raspao se na tri grupe: istočnu, zapadnu i južnu. Uz osnove istočnoslovenskog (koji se takođe zove i staroruski, odnosno древнерусский na ruskom, kad ga treba izdvojiti od ruskog jezika Moskovskog knežestva]) između 14. i 15. veka nastali su savremeni ruski, ukrajinski, i beloruski. Između 16. i 17. veka nastali su i severno- odnosno južnoruski dijalekti, sa hibridnim srednjeruskim u međuprostoru.
Centralizacija putem radija i televizije umanjuje razliku među dijalektima, ali samo u izvesnoj meri; sami izgovori stanovnika Moskve i Sankt Peterburga, dvaju najvećih grada, razlikuje se po naglasku.
Ruski jezik se piše ruskim pismom, u čijoj je osnovi ćirilica.
„Слово о полку Игореве“ je među najpoznatijim i najstarijim književnim delima, dok je „Повесть временных лет“ među najpoznatijim delima srednjeg veka.
Osnovne reči i rečenice na ruskom jeziku
[uredi](U zagradama je data približna transkripcija na srpskom jeziku. Podebljani delovi teksta označavaju mesto naglaska u reči)
- Да (Da) - Da
- Нет (Njet) - Ne
- Здравствуйте (Zdrastvujte) - Zdravo
- Спасибо (Spasiba) - Hvala.
- Не за что (Njezašta) - Nema na čemu.
- Доброе утро (Dobraje utra) - Dobro jutro
- Добрый день (Dobrij djenj) - Dobar dan
- Добрый вечер (Dobrij vjećer) - Dovro veče
- До свидания (Da svidanjija) - Do viđenja.
- Как tebя зовут? (Kak vas zavut?) - Kako se zovete?
- Меня зовут (Minja zavut ...) - Zovem se ...
- Пожалуйста (Pažalsta) - Molim Vas/te
- Извините (Izvinjitje) - Izvinite
- Я (ja) - ja
- Мы (mi) - mi
- Ты (ti) - ti
- вы (vi) - vi
- они (anji-) - oni
- Как дела (Kak djila)? - Kako ste?
- Большое спасибо. Хорошо, а у вас? (Baljšoje spasiba. Harašo, a u vas?)? - Mnogo hvala. Dobro, a vi?
- жена (žena) - Supruga, žena
- муж (muš) - Suprug, muž
- слово (slova) - reč
- буква (bukva) - slovo
Ruski jezik posle Sovjetskog Saveza - političke teme
[uredi]Usled raspada SSSR većina ponovo nezavisnih zemalja je otpočela politiku takozvane derusifikacije, mada u ovim zemljama i danas žive mnogobrojne etnički i jezički ruske manjine. Ovo se najpre desilo u zemljama Baltika, Moldaviji i Turkmenistanu. Ovakva politika dovela je do potpunog prekida školovanja na ruskom jeziku, prekid finansiranja lokalnih radio i televizijskih programa na ruskom jeziku, kao i za prevođenje radio i televizijskih programa iz Rusije, a povećani su i porezi za rusku periodičnu štampu.
Reference
[uredi]Spoljašnje veze
[uredi]- Najveća ruska biblioteka na internetu
- Arhiv foruma „Govorimo ruski“ — veliki broj elektronskih rečnika
- O drevnoruskoj literaturi
- Brojni tekstovi starih knjiga
- Informacioni portal „Русский язык“; omogućava proveravanje reči po različitim internet-rečnicima
- Ruski fontovi, fonetska ruska tastatura za transliteraciju, virtualna tastatura, uređivanje elektronske pošte.