Викиречник:Brojevi u arapskom jeziku

Arapski brojevi (indijski brojevi, indo-arapski brojevi) naziv je za sledećih deset cifara: 0 (nula), 1 (jedan), 2 (dva), 3 (tri), 4 (četiri), 5 (pet), 6 (šest), 7 (sedam), 8 (osam), 9 (devet).

Nastanak[uredi]

Indijskom naučniku Abu Masharu (abu-Mas’har, + 886., rodom iz Balka u Kurasanu, živeo u Bagdadu), koji je doneo na al-Mansurov dvor astronomsko delo Sindhind pripisuje se uvođenje indijske aritmetičke nauke sa njenim numeričkim sistemom (koji se na arapskom zove Hindi), kao i uvođenje oznake za nulu. G. Coedès u knjizi School of Oriental Studies, vol. VI (1931), str. 323—8, beleži pojavu arapskih brojeva i nule na početku sedmog veka u Indokini, mnogo pre njihove pojave u pravoj Indiji. I zero (nula), koja je došla u engleski iz nekog italijanskog oblika, i cipher (nula), koja se pojavila u engleskom oko 200 godina ranije, dolaze od ar. sifr. To je prevod sanskritske reči koja znači prazan. Prema jednom sirijskom izvoru koji citira F. Nau u Journal asiatique, ser. 10, viol. XVI (1910), str. 225. i d., brojevi su bili poznati nekom Sirijcu u manastiru u Kinasrinu god. 662. Prema tome, al-Fazârijy, prevodiocu indijskih dela, pripada zasluga što je arapski svet upoznao s indijskim načinom pisanja brojeva. Tablice Muhameda al-Horezmija i Habasha al-Hâsiba (između 867. i 874) proširile su njihovu upotrebu svuda u arapskom svetu. Međutim, arapski matematičari i astronomi su bili spori u prihvatanju ovog ingenioznog indijskog pronalaska. Još u jedanaestom veku nalazimo abu-Bakra Muhammada al-Karağija, (između 1019. i 1029) da piše u svom delu al-Kâfi fi al-Hisàb (dovoljna količina u aritmetici) sve brojke slovima. Drugi, povodeći se za starom semitskom i grčkom praksom, upotrebljavali su slova alfabeta hisab al-ğymmal. Ahmad al-Nasawi iz Nase u Kurasanu, (oko 1040.), čije delo al-Myqnifi al-Hisâb al-Hindi (dokazivač indijskog računanja) objašnjava deljenje razlomaka i vađenje kvadratnog i kubnog korena skoro na najsavremeniji način, upotrebljavao je indijske brojeve, kao što je pre njega učinio Muhamed Al-Horezmi.

Uvod[uredi]

Brojevi u arapskom jeziku (الأَعْدَادُ) se prema strukturi i obliku dele na proste i složene, gde se prosti brojevi sastoje samo iz jednog elementa (jednog broja), dok se složeni sastoje iz dva ili više brojeva. Slažu se sintaksički sa imenicom na koju se odnose. Brojevi u arapskom jeziku imaju kompleksnu sintaksu, te se pri njihovom građenju razlikuju brojna pravila. Brojevi u arapskom jeziku poznaju tkzv. antipolaritet, gde je rod broja određen suprotnim rodom imenice. Osnovni brojevi se dele u četiri grupe:

Grupe Brojevi
Prva brojevi 1 i 2
Druga brojevi od 3 do 10
Treća brojevi od 11 do 99
Četvrta stotine i hiljade

Pored osnovnih brojeva, arapski jezik razlikuje redne brojeve, distributivne, multiplikativne, razlomačke, priloške i oblik brojeva za obeležavanje datuma.

Oblici osnovnih brojeva od 1 do 10

ženski rod muški rod
أَحَدٌ / وَاحَدٌ إِحْدَى / وَاحَدَةٌ
إِثْنَانِ إِثْنَتَانِ
ثَلَاثٌ ثَلَاثَةٌ
أَرْبَعٌ أَرْبَعَةٌ
خَمْسٌ خَمْسَةٌ
سِتٌّ سِتَّةٌ
سَبْعٌ سَبْعَةٌ
ثَمَانٍ ثَمَانِيَةٌ
تِسْعٌ تِسْعَةٌ
عَشْرٌ / عَشَرٌ عَشْرَةٌ / عَشَرَةٌ

Oblici dati u tabeli su u ženskom i muškom obliku, te se u rodu slažu sa imenicom koju prate. Sa njom obrazuju genitivnu vezu.

I grupa: Brojevi 1 i 2[uredi]

Ovi brojevi obrazuju genitivnu vezu sa imenicama koje prate, imaju sintaksu poput prideva i slažu se sa imenicom u rodu, broju i padežu. Brojevi 1 i 2 se vrlo retko koriste uz svoju imenicu, osim ukoliko se isključivo želi naglasiti jedinstvenost ili dvojnost - iz tog razloga, u ovom slučaju se koristi oblik jednine ili duala imenice. Brojevi 1 i 2 odstupaju od pravila antipolariteta, što znači da su broj i imenica koji formiraju genitivnu vezu istog roda.

.يُوجَدُ فِي المَكْتَبَةِ كِتَابٌ وَاحِدٌ - U biblioteci se nalazi samo jedna knjiga.

.يُوجَدُ فِي المَكْتَبَةِ كِتَابَانِ اثْنَانِ - U biblioteci se nalaze dve knjige.

Brojevi 1 i 2 se konstruišu kao atributivni pridevi, te dolaze iza svoje imenice, slažući se sa njom u rodu i broju, te će oblik imenice iza broja 1 biti u jednini, a iza broja 2 u dualu/dvojini.

II grupa: Brojevi od 3 do 10[uredi]

Brojevi od 3 do 10 se slažu sa svojom imenicom po pravilu antipolariteta, pravilo koje je specifično za semitske jezike: tako da iza imenice koja je u jednini ženskog roda dolazi broj koji je muškog roda i obrnuto. Ovo pravilo se primenjuje bez izuzetaka. Brojevi iz ove kategorije sa imenicom uspostavljaju vezu najčešće putem genitivne veze, u kojoj je broj regens, a imenica rektum u neodređenom pluralu genitiva. Na primer:

أَرْبَعَةُ طُلَّابٍ - Četiri studenta

أَرْبَعُ طَالِبَاتٍ - Četiri studentkinje

تِسْعَةُ كُتُبٍ - Devet knjiga

تِسْعُ بَنَاتٍ - Devet devojčica

Iako je genitivna veza najtipičniji način slaganja brojeva sa svojim imenicama, oni mogu vezu da uspostave i atributivno, pri čemu broj dolazi iza imenice i slaže se sa njom u određenom ili neodređenom vidu i u padežu, ali pravilo antipolariteta i dalje važi:

البَنَاتُ السَّبْعُ - Sedam devojčica

.أَكَلْتُ مَعَ هَوْلَاء الرِّجَالِ الثَّلاثَةِ قَبْلَ سَاعَةٍ - Jeo sam sa ona tri čoveka pre sat vremena.

III grupa, brojevi od 11 do 99[uredi]

Brojevi u ovoj kategoriji se po svojoj sintaksi dele na dve podkategorije:

1. Brojevi od 11 do 19

2. Brojevi od 19 do 99


1. Brojevi od 11 do 19

Kod brojeva od 11 do 19 redosled konstituenata je takav, da prvo dolazi jedinica pa onda desetica (što je suprotno logici srpskog jezika u kome dolaze prvo desetice pa jedinice). Ovi brojevi su bez člana, nepromenljivi i imaju oblik akuzativa bez nunacije. Za jedinice iz njihovog sastava (izuzev brojeva 1 i 2) važi pravilo antipolariteta kada dolazi do slaganja u rodu sa imenicom koja se broji. Ovi brojevi su predstavljeni na sledećoj tabeli:

Broj ženski rod muški rod
11 إِحْدَى عَشَرَةَ أَحَدَ عَشَرَ
12 إِثْنَتَا عَشَرَةَ إِثْنَا عَشَرَ
13 ثَلَاثَةَ عَشَرَ ثَلَاثَ عَشَرَةَ
14 أَرْبَعَةَ عَشَرَ أَرْبَعَ عَشَرَةَ
15 خَمْسَةَ عَشَرَ خَمْسَ عَشَرَةَ
16 سِتَّةَ عَشَرَ سِتَّ عَشَرَةَ
17 سَبْعَةَ عَشَرَ سَبْعَ عَشَرَةَ
18 ثَمَانِيَةَ عَشَرَ ثَمَانِيَ عَشَرَةَ
19 تِسْعَةَ عَشَرَ تِسْعَ عَشَرَةَ


2. Brojevi od 11 do 99

Primer Naziv Desetice
وَاحَدٌ و عِشْرُونَ / ثَلَاثٌ و عِشْرُونَ عِشْرُونَ 20
ثَلَاثٌ و ثَلَاثُونَ ثَلَاثُونَ 30
إِثْنَانِ و أَرْبَعُونَ أَرْبَعُونَ 40
سَبْعٌ و خَمْسُونَ خَمْسُونَ 50
سِتٌّ و سِتُّونَ سِتُّونَ 60
سِتٌّ وسَبْعُونَ سَبْعُونَ 70
وَاحَدٌ و ثَمَانُونَ ثَمَانُونَ 80
تِسْعٌ و تِسْعُونَ تِسْعُونَ 90


Desetice i jedinice se povezuju veznikom و. U arapskom jeziku, za brojeve veće od 10, prvo se čitaju jedinice pa tek onda desetice (npr. se u srpskom jeziku broj 23 čita dvadeset i tri, u arapskom jeziku se čita tri i dvadeset). Za jedinice od 3 do 10, i dok su u sastavu složenijeg broja važi pravilo antipolariteta sa imenicom koja označava brojani pojam. Imenica uvek stoji iza broja u obliku neodređenog akuzativa jednine (akuzativ specifikacije).

ثَلَاثَةٌ و خَمْسُونَ كَلْبًا - pedeset i tri psa

عَلِي بَابَا و أَرْبَعُونَ لِصًّا - Ali Baba i četrdeset razbojnika


IV grupa: Stotine i hiljade, milioni i milijarde[uredi]

أَلفٌ ج أُلُوفٌ / آلافٌ 1000 مِئَةٌ / مِائةٌ ج مِئَاتٌ/ مِئونَ / مِأى 100
أَلْفَانِ 2000 مِئَتَانِ / مِائَتَانِ 200
ثَلَاثُ آلافٍ 3000 ثَلَاثُمِئَةٍ / ثَلَاثُمِائةٍ / ثَلَاثُ مِئةٍ 300


مِلْيُونَانِ / ثَلَاثُ مَلَايينَ / أَرْبَعَةُ مَلَايينَ مِلْيُونٌ ج مَلَايينُ 100 000
مِلْيَارَانِ / ثَلَاثُ مِلْيَارَاتٍ / أَرْبَعَةُ مِلْيَارَاتٍ مِلْيَارٌ ج مِلْيَارَاتٌ 100 000 000


Stotine, hiljade, milioni i milijarde spadaju u brojeve samo po svojoj funkciji, dok su po svim ostalim svojstvima imenice. Sa ostalim brojevima se spajaju pomoću genitivne veze i u tom slučaju se upravo ponašaju kao imenice. Na primer:

مِائةُ دِينَارٍ - Sto dinara

أَلْفَا عَامٍ - Hiljadu godina

خَمْسَةُ اَلَآَفِ دلارٍ - pet hiljada dolara


* Stotine i hiljade se mogu upotrebiti i atributivno:


الَأَيامُ المِائةُ - stotinu dana

السَنَوَاتُ الأَلْفُ - hiljadu godina

Do sada, obrađena je sintaksa prostih brojeva, sintaksa brojeva od 11 do 99, kako se oni slažu, na koji način stupaju u vezu jedni sa drugima i na koji način stupaju u vezu sa imenicom koja označava brojni pojam. Zatim, obrađene su stotine, hiljade, milioni i milijarde, brojevi koji se više ponašaju kao imenice. Složeni brojevi se pored svoje primarne funkcije koriste i za označavanje datuma, gde i dalje slede pravila koja su do sada usvojili. S obzirom na to da se za imenicu godina koriste reči عَامٌ i سَنَةٌ ,prva imenica je muškog, a druga ženskog roda, tako da i dalje važi pravilo antipolariteta u odnosu na ove dve imenice. Na primer:

١٩٥٤ - عام أَلفٍ و تِسْعِمِئَةٍ و أَرْبَعَةٍ و خَمْسِينَ

١٩٥٤ - سَنَةَ أَلفٍ و تِسْعِمِئَةٍ و أَرْبَعٍ و خَمْسِينَ


  • Kod višesložnih brojeva, imenica koja označava pojam koji se broji, upravlja se prema poslednjem članu složenog broja:

367 ljudi - ثَلَاثُمِائةٍ و سَبْعَةٌ و سِتِّينَ رَجُلاً


  • Kod složenih brojeva koji se sastoje samo od stotina ili hiljada i jedinica u obliku brojeva jedan i dva i u svom sastavu nemaju desetice, imenica koja označava brojni pojam obično se navodi odmah posle stotine ili hiljade, a zatim se iza veznika و ponavlja imenica u jednini ili u dualu. Na primer:

أَلْفُ لَيْلَةٍ و لَيْلَةٌ - Hiljadu i jedna noć

مِائةُ دِينَارٍ و دِينَارَانِ - Sto dva dinara


Redni brojevi[uredi]

Redni brojevi u arapskom jeziku se grade po određenom šablonu, na osnovu tvorbenog obrasca فَاعِلٌ (gde oblici ženskog roda imaju karakteristični mocioni sufiks ة ), izuzev oblika za redni broj jedan, koji se iskazuje elativnim oblikom izvedenim od sledećeg korena:

ženski rod muški rod koren reči
أُولَى أَوَّلُ ج أَوَّلُونَ، أَوَائِلُ، أَوَالي، أُوَلُ أَ و ل *


Redni broj jedan pored svog osnovnog značenja prvi može označiti i početak ili početni deo nečega. Direktni sinonim je sa imenicom بِدَايَةٌ

مِن أَوَّلِه إِلى آخِرِهِ - od početka do kraja


* Redni brojevi od 2 do 10

Broj Femininum Masculinum
1. أُوَلَى أَوَّلٌ
2. ثَانِيَةٌ ثَانٍ
3. ثَالِثَةٌ ثَالِثٌ
4. رَابِعَةٌ رَابِعٌ
5. خَامِسَةٌ خَامِسٌ
6. سَادِسَةٌ سَادِسٌ
7. سَابِعَةٌ سَابِعٌ
8. ثَامِنَةٌ ثَامِنٌ
9. تَاسِعَةٌ تَاسِعٌ
10. عَاشِرَةٌ عَاشِرٌ


* Redni brojevi od 11 do 19

Redni brojevi u ovoj kategoriji se grade tako što samo jedinica zauzima formu rednog broja, dok desetica ostaje nepromenjena - u akuzativu jednine (petrifikovani akuzativ bez nunacije). Ovi brojevi su nepromenljivi i stalno su u obliku akuzativa jednine. Broj 11, jedinica je izvedena od korena ء ح د *. Prikazani su na sledećoj tebeli:

Broj Femininum Masculinum
11. حَادِيَةَ عَشَرَةَ حَادِيَ عَشَرَ
12. ثَانِيَةَ عَشَرَةَ ثَانِيَ عَشَرَ
13. ثَالِثَةَ عَشَرَةَ ثَالِثَ عَشَرَ
14. رَابِعَةَ عَشَرَةَ رَابِعَ عَشَرَ
15. خَامِسَةَ عَشَرَةَ خَامِسَ عَشَرَ
16. سَادِسَةَ عَشَرَةَ سَادِسَ عَشَرَ
17. سَابِعَةَ عَشَرَةَ سَابِعَ عَشَرَ
18. ثَامِنَةَ عَشَرَةَ ثَامِنَ عَشَرَ
19. تَاسِعَةَ عَشَرَةَ تَاسِعَ عَشَرَ
  • Redni brojevi od 20. do 99. se izražavaju povezivanjem pomoću veznika وَ, jedinice u obliku rednog broja i desetice u obliku osnovnog broja i na taj način se konstruiše većina rednih brojeva.

أَرْبَعُونَ / الأَرْبَعُونَ - četrdeseti

خَامِسٌ و أَرْبَعُونَ - četrdeset peti

مِائَةٌ / المِائَةُ - stoti

أَلْفٌ / الأَلْفُ - hiljaditi

  • Redni brojevi imaju pridevski karakter, tako da su oni u sintaksičkoj ulozi atributa imenice koju prate i broje. Oni se sa njom slažu u određenom/neodređenom vidu i padežu, kao i u rodu.

طَالِبَةٌ خَامِسَةٌ - peta studentkinja

اليَوْمُ الحَادِيَ عَشَرَ - jedanaesti dan

اليَوْمُ الأَوَّلُ بَعْدَ المِائَةِ - sto prvi dan

العَامُ الأَلْفَةُ - hiljadita godina

Razlomački brojevi[uredi]

Razlomački brojevi od 1/3 do 1/10 se formiraju tako što se glavni broj prevede u tvorbeni obrazac:

فُعْلٌ ج أَفْعَالٌ

Predstavljeni su na sledećoj tabeli:

سُبْعٌ / سُبْعَانِ 1/7 2/7 نِصْفٌ 1/2
ثُمْنٌ 1/8 ثُلْثٌ / ثُلْثَانِ 1/3 2/3
تُسْعٌ / تُسْعَانِ 1/9 2/9 رُبْعٌ 1/4
عُشْرٌ 1/10 خُمْسٌ / خُمْسَانِ 1/5 2/5
/ / سُدْسٌ 1/6

Razlomci sa brojiteljem većim od jedan se obrazuju genitivnom sintagmom koju čine odgovarajući kardinal i razlomački broj. Na primer:

6/7 سِتَّةُ أَسْبَاعٍ 3/4 ثَلَاثَةُ َأَرْبَاعٍ
7/8 سَبْعَةُ أَثْمَانٍ 3/5 ثَلَاثَةُ أَخْمَاسٍ
8/9 ثَمَانِيَةُ أَتْسَاعٍ 4/5 أَرْبَعَةُ أَخْمَاسٍ
9/10 تِسْعَةُ أَشْعَارٍ 5/6 خَمْسَةُ أَسْدَاسٍ

Razlomački brojevi iznad 1/10 obrazuju se opisno pomoću imenice جُزْءٌ ili predloga عَلَى ili malo ređe predloga مِنْ.

7/11 سَبْعَةُ أَجْزَاءٍ مِنْ أَحَدَ عَشَرَ جُزْءًا / سَبْعَةُ عَلَى أَحَدَ عَشَرَ
8/20 ثَمَانِيَةُ أَجْزَاءٍ مِنْ عِشْرِينَ جُزْءًا / ثَمَانِيَةُ عَلَى عِشْرِينَ
6/13 سِتَّةُ أَجْزَاءٍ مِنْ ثَلَاثَةَ عَشَرَ جُزْءًا / سِتَّةُ عَلَى ثَلَاثَةَ عَشَرَ
9/15 تِسْعَةُ أَجْزَاءٍ مِنْ خَمْسَةَ عَشَرَ جُزْءًا / تِسْعَةُ عَلَى خَمْسَةَ عَشَرَ جُزْءٍ
4/100 أَرْبَعَةُ أَجْزَاءٍ مِنْ مِائةِ جُزْءٍ / أَرْبَعَةُ عَلَى مِائةٍ

* Kazivanje vremena


Za kazivanje vremena, koriste se upravo razlomački oblici brojeva 2,3,4 kako bi se iskazalo vreme:

في السَّاعَةِ الرَّابِعَةِ و الرُّبْعِ - U četiri sata i petnaest minuta

في السَّاعَةِ الرَّابِعَةِ و الثُلْثِ - U četiri sata i dvadeset minuta

في السَّاعَةِ الرَّابِعَةِ و النِصْفِ - U pola pet


Multiplikativni brojevi[uredi]

Multiplikativni brojevi odgovaraju na pitanje: „kolikostruk?“, „koliko se puta nešto dogodilo?“ i to su brojni pridevi čije je primarno značenje pridevsko. Prave se po formuli مُفَعَّلٌ i na prvi pogled formiraju se na isti način kao i particip pasivni druge glagolske vrste. Multiplikativni brojevi su zastupljeni samo među brojevima od 1 do 10.

Multiplikativni broj Multiplikativni broj Značenje
jednostruk مُفْرَدٌ sam, samotnjak
dvostruk مُثَنًّى žensko, femininum
trostruk مُثَلَّثٌ trobojni, trougao
četvorostruk مُرَبَّعٌ km2, m2
petostruk مُخَمَّسٌ petougao
šestostruk مُسَدَّسٌ revolver, pištolj
sedmostruk مُسَبَّعٌ cev u bazenu
osmostruk مُثَمَّنٌ preskup, debeo
devetostruk مُتَسَّعٌ širok
desetostruk مُعَشَّرٌ prevara, preljuba - مُعَشَّرَةٌ

|}

Brojevi veći od 10 se grade opisno pomoću reči ضِعْفٌ ج أَضْعَافٌ ili مُضَاعَفٌ ج مُضَاعَفَاتٌ na primer:

تِسْعَةَ عَشَرَ ضِعْفًا - devetnaestostruk

مِئَويٌّ - stostruk


Distributivni brojevi[uredi]

Brojevi ove kategorije odgovaraju na pitanje „po koliko?“, imaju priloško značenje i nepromenljivi su po padežima. Distributivne brojeve možemo dobiti pomoću sledećih formula (važe za oba roda):

فُعَلٌ ili مَفْعَلَ

  1. ponavljanjem glavnog broja u formi neodređenog akuzativa, uz uvažavanje antipolariteta jeinice za brojeve od 3 do 10.

Njihovi oblici su predstavljeni na sledećoj tabeli:

po jedan/po jedna أَحَدً أَحَدً / إِحْدَى إِحْدَى أُحَادَ مَوْحَدَ
opo dva/po dve إِثْنَيْنِ إِثْنَيْنِ / إِثْنَتَيْنِ إِثْنَتَيْنِ ثُنَاءَ مَثْنَى
po tri ثَلَاثًا ثَلَاثًا / ثَلَاثَةً ثَلَاثَةً ثُلَاثَ مَثْلَثَ
po četiri أَرْبَعًا أَرْبَعًا / أَرْبَعَةً أَرْبَعَةً رُبَاعَ مَرْبَعَ
po pet خَمْسًا خَمْسًا/ خَمْسَةً خَمْسَةً خُمَاسَ مَخْمَسَ
po šest سِتًّا سِتًّا / سِتّةً سِتّةً سُدَاسَ مَسْدَسَ
po sedam سَبْعًا سَبْعًا / سَبْعَةً سَبْعَةً سُبَاعَ مَسْبَعَ
po osam ثَمَانِيًا ثَمَانِيًا / ثَمَانِيةً ثَمَانِيةً ثُمَانَ مَثْمَنَ
po devet تِسْعًا تِسْعًا / تِسْعَةً تِسْعَةً تُسَاعَ مَتْسَعَ
po deset عَشَرًا عَشَرًا / عَشَرَةً عَشَرَةً عَشَارَ مَعْشَرَ
po jedanaest أَحَدَ عَشَرَ أَحَدَ عَشَرَ / إِحَدَى عَشَرَةَ إِحَدَى عَشَرَةَ / /
po dvanaest إِثْنَي عَشَرَ إِثْنَي عَشَرَ/ إِثْنَتَي عَشَرَةَ إِثْنَتَي عَشَرَةَ / /
po trinaest ثَلَاثَ عَشَرَ ثَلَاثَ عَشَرَ/ثَلَاثَةَ عَشَرَةَ ثَلَاثَةَ عَشَرَةَ / /
po četrnaest أَرْبَعَ عَشَرَ أَرْبَعَ عَشَرَ/أَرْبَعَةَ عَشَرَةَ أَرْبَعَةَ عَشَرَةَ / /
po petnaest خَمْسَ عَشَرَ خَمْسَ عَشَرَ/خَمْسَةَ عَشَرَةَ خَمْسَةَ عَشَرَةَ / /
po šesnaest سِتَّ عَشَرَسِتَّ عَشَرَ/سِتَّةَ عَشَرَةَ سِتَّةَ عَشَرَةَ / /
po sedamnaest سَبْعَ عَشَرَسَبْعَ عَشَرَ/سَبْعَةَ عَشَرَةَسَبْعَةَ عَشَرَةَ / /
po dvadeset عِشْرِينَ عِشْرِينَ / /

U savremenom jeziku je najčešća konstrukcija sa ponavljanjem broja.

.دَخَلَوا المَدْرَسَةَ أَرْبَعَةً أَرْبَعَةً - Ušli su u školu četvoro po četvoro.

Priloški brojevi[uredi]

Priloški brojevi mogu se smatrati i brojnim prilozima, odgovaraju na pitanje ,,koliko puta?"

.أَحْبَبْتُهُ مَرَّةً وَاحِدَةً فِي حَيَاتِي - Zavolela sam ga jednom u životu