gȕska

gȕska

gȕska (srpski, lat. gȕska)[uredi]

Imenica[uredi]

gȕska, ž

Pridev[uredi]

gȕska -a, -o, prid.

Kategorije: bot.pren. pej.


Oblici:

  1. guska, -o Ban[1]
  2. guska [1]

Značenja:

  1. Domaća pripitomljena vrsta Anser domesticus. [1]
  2. Vrsta divlje guske. [1]
  3. Kao deo zooloških naziva ptica iz familije Anatidae. [1]
  4. Anser anser. [1]
  5. Isto. [2] [3] Stari Slankamen Kovilj[1]
  6. Branta canadensis. [1]
  7. Anser albifrons. [1]
  8. Anser erythropus. [3] Kovilj[1]
  9. Cychorium intybus. Novi Sad[1]
  10. Glupa, ograničena ženska osoba, glupača. [1]
  11. Vrsta noćnog suda. Vršac[1]

Primeri:

  1. Kȍ dr̀ži vȅće dvȍrӣšte dr̀ži živѝnu, ćȗrke, gȕske. Žabalj [1]
  2. Će da očerùpu gȕske i da pròdu pȇrje, štȁ ćē im. [4] [5] [6] [7] [8] Jaša Tomić Susek Sviloš Laćarak Sremska Mitrovica Platičevo Golubinci Subotica Martonoš Obzir Sombor Stapar Kula Deronje Gospođinci Čenej Đurđevo Begeč Đala Srpski Krstur Sanad Novo Miloševo Bašaid Itebej Žitište Taraš Elemir Šurjan Boka Neuzina Tomaševac Farkaždin Vršac Pavliš Opovo Izbište Pomaz Lovra [1]
  3. Mȋ smo ѝmali po trídest-četrdѐst komáda gȕsaka. Vizić [1]
  4. Nȋna kljȕka gȕske da bȕdu dȅblje. Bačinci [1]
  5. Òno kad je bíla òna lѐdena kȉša, ùvatio desétak komáda rùkama — trȋ-čѐtiri vŕste: i glogóvnjaču, i mȃlu i vѐliku gȕsku. [3] Kovilj [1]
  6. Jȁto dѝviji gȕsāka dȏđe i pòmēšano, bȕde i[h] dvȇ ѝljade komáda. [3] [9] [10] Kovilj Gospođinci Novo Miloševo Bašaid [1]
  7. Ùvatio i kànādsku gȕsku. [3] Kovilj [1]
  8. Ùvatio i ònu lѝsastu gȕsku. [3] Kovilj [1]
  9. Bȍlje ćúti. Svȉ za òvim astálom znádu da su njȋ dvȇ prȃve gȕske. Jaša Tomić Susek Sviloš Laćarak Sremska Mitrovica Novo Miloševo Taraš Šurjan Boka Neuzina Vršac [1]
  10. Gȕska jѐdnā, makar štȁ ùrādi. Bačinci [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 55, 61, 185, 349, 489.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 113, 114, 116.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 194.
  7. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 123, 268.
  8. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 56.
  9. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 150.
  10. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 146.

Napomene[uredi]