usta

usta

Srpski

usta (srpski, ćir. usta)

Padež Jednina Množina
Nominativ
-
usta
Genitiv
-
usta
Dativ
-
ustima
Akuzativ
-
usta
Vokativ
-
usta
Instrumental
-
ustima
Lokativ
-
ustima


Imenica

usta, s

Kategorije: pl. t.anat. med.rib.rib.bot.pren.


Slogovi:mn. u-sta


Značenja:

  1. Duplja u donjem delu glave sa unutrašnje strane zubne pregrade, kao početni organ za varenje kroz koji prolazi hrana u želudac; otvor između usana koji vodi u tu duplju; usne. [1]
  2. Opuštena, obešena, otromboljena i debela donja usna. Novo Miloševo[1]
  3. Urođena anomalija oblika usana, rasečena usna. Đurđevo[1]
  4. Slična šupljina i otvor kod životinja. [1]
  5. Konjske usne na kojima se mestimično pojavljuju pege. [2][1]
  6. Isto. [1]
  7. Isto. Subotica[1]
  8. Manji otvor na vrški. [1]
  9. Veći otvor na vrški. [3] Srbobran Padej[1]
  10. Zelena, nedozrela biljka Phazeolus koja još nije formirala zrno u mahuni, boranija. [4] Mošorin[1]
  11. Osoba (obično član porodice) koju treba hraniti, izdržavati. [1]

Prošireni sadržaj

Primeri:
  1. S ústima mȉče. [5] [6] [7] [8] Banatsko Aranđelovo Laćarak Pačir Sivac Stapar Gospođinci Srpski Krstur Novi Kneževac Sanad Mokrin Padej Novo Miloševo Međa Žitište Farkaždin Batanja [1]
  2. U ústima dònosi ránu. [9] Srpski Krstur [1]
  3. Prȁvi vȍsak od sȉtni nȅki plȍčica kòje òna lȗči u svòjim ústima. [9] Novo Miloševo Sremska Mitrovica Pačir Despotovo Čenta Izbište Bavanište [1]
  4. Ona [mrena] ima tvrda usta, kao da je ne bole, kao da se to nje ne tiče. [3] Sremski Karlovci [1]
  5. Kad òćemo da ga pečémo, ràšīrimo mu ústa, tȍ još ȍma čȉm ga zàkolju nȁši, i stȁvidu jȁbuku u ústa prȃsetu  ; pčel ‘organ na glavi pčele kroz koji se unosi hrana’. [3] Beška Morović Sremska Mitrovica Mol Elemir Čenta [1]
  6. I tȃ je ìmala kao ústa, tȏ mȋ kȃžemo ústa i tȗ se ȍnda mètula po jèdna tàko širòka cígla — níje bílo vráta. [10] Bašaid Šuljam Vrdnik Kikinda Novi Bečej Melenci [1]
  7. Sȁd sam jȁ rȁčuno tȕ da spȕstim jèdnu mȃlu kȏnku, da nàmestim, i da nàmestim tȁmo pȅtna ústa. Đala [1]
  8. Óde su tȃ pèćna ústa, tȗ unútra se lòži. [10] Bašaid Martonoš Sanad Novo Miloševo [1]
  9. Napred zaveže se ono di se vadi riba — usta. Usta su unutri, grlo odnosno, a napred se vadi riba. [3] Morović [1]
  10. Ústa se nàmeste da ìdu nȁ vodu, ȍnda òseti sȍm da je tȗ nȅki lȃd i ȗđe ù taj sènker. [11] Kovilj [1]
  11. ulazi u taj prednji deo, u ta usta i ulazi u zadnji. A u zadnji deo isto ima na sredini jedna, rečimo uvod — isto usta zvana [ShLR]. Elemir Mol Bačko Gradište Padej [1]
  12. Postoje prednja usta i zadnja usta. To se zadnja usta obično se kaže. To je tur di riba stoji. [3] Srbobran [1]
  13. Ȇj, kolìko ústa jȃ rȃnim! Novo Miloševo [1]


Sinonimi:

  1. vilica [1]
  2. vrata [1]
  3. guša [1]


Prošireni sadržaj

Izrazi:

  1. ko da su mu ˜ pocepana ("isto"). [1]
  2. oteti ("preduhitriti sagovornika, reći isto što je sagovornik hteo, mislio da kaže"; "Oto si mi reč iz usti"). Jasenovo [1]
  3. ˜ te bolela! ("prekor osobi koja psuje"). Kikinda [1]
  4. luftirati ˜ ("puno pričati"). [1]
  5. falte me ˜ il ću vas poderati! ("isto"). Novo Miloševo [1]
  6. teče mu iz ˜ med i mleko ’na rečima je blag, krotak i mio’ [1]
  7. od ˜ praviti dupe ("jedno obećavati a drugo raditi"). Sombor [1]
  8. ˜ mu ko da ima dva para buѕa ("isto"). Jasenovo [1]
  9. iz tvojih ˜ u božje uši ("daj bože da tako bude"). Sombor [1]
  10. lajati/svirati/fljakati na sva ˜ ("mnogo, ne uzdržavajući se, govoriti, vikati, grditi i sl."; "Laje na sva usta"). [1]
  11. ide mi voda na ˜ ("hteo bih da jedem (obično kad se priča o jelu)"). Sombor [1]
  12. Govoriti na sva ˜ ("govoriti otvoreno, javno"). [1]
  13. ispirati ˜ nekim ("ogovarati nekoga"). Novo Miloševo [1]
  14. odvajati od ˜ ("davati kome od onoga čega ni sam davalac nema dovoljno"). Sombor [1]
  15. olajavati na sva ˜ ("mnogo, ne uzdržavajući se, javno govoriti o nekome ružno, loše"; "Olajava ga na sva usta"). [1]
  16. svetu ˜ ne mož zatvoriti ("nemoguće je sprečiti prepričavanje, stati na put ogovaranju"). [1]
  17. láditi ˜ ("govoriti koješta"). Novo Miloševo [1]
  18. zàpušiti ˜ ("ućutkati nekoga"). Novo Miloševo [1]
  19. pokvariti ˜ ("reći tek poneku reč"; "Mirniji, nespretniji i ćutljiviji muškarci celo to vreme obično bi prećutali ili bi u najboljem slučaju rekli tek toliko, najneophodnije, što na selu kažu „pokvarili usta”"). [1]
  20. Govori ko da ima kulje uusta Jasenovo [1]
  21. metuti lokot nausta ("ćutati"). Vršac [1]
  22. puna su mu ˜ hvale ("sam sebe hvali"). Sombor [1]
  23. imati pocepana ˜ ("puno pričati, klevetati"). [1]
  24. mrtva ˜ ne govore ("mrtav čovek neće progovoriti"). [1]
  25. imati ˜ ko štrimfla ("imati velika usta"; "Ȉmaš ústa ko štrȋmfla"). Vršac [1]
  26. falte me ˜ da vas ne pocepam ("blagi prekor hvalisavcu"). [1]
  27. oteti iz ˜ ("sebično prisvojiti tuđe"; "Oto bi ti iz usta"). [1]
  28. na sva ˜ ("mnogo, ne uzdržavajući se, javno (vikati, govoriti, hvaliti, grditi)"; "On"). Novo Miloševo Novi Bečej Kumane Melenci [1]
  29. uzeti ("preduhitriti sagovornika, reći isto što je sagovornik hteo, mislio da kaže"; "Uzo si mi reč iz usta"). Novo Miloševo [1]
  30. otkidati od ˜ ("nesebično davati i ono čega je nedovoljno"; "Otkida od usta"). [1]
  31. govorite/lajte ˜ da niste pusta ("u obraćanju osobi koja mnogo priča"). Jasenovo [1]


Prevodi

Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 1,48 1,49 1,50 1,51 1,52 1,53 1,54 1,55 1,56 1,57 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. Konji vrani. 1987, 326 str, str. 37.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  4. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 83, 84, 128.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 47, 48, 53.
  7. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 47.
  8. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 8, 30, 101.
  9. 9,0 9,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  10. 10,0 10,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  11. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).