stajaći

stajaći

stajaći (srpski, lat. stajaći)[uredi]

Oblici:

  1. -a, -e [1]

Značenja:

  1. Koji se ne koristi, upotrebljava često. [1]
  2. Obično prednja soba u kojoj ne žive ukućani, u kojoj borave samo gosti. [1]
  3. Svečano odelo. Novo Miloševo[1]
  4. Krevet koji se ne upotrebljava često. [1]
  5. Obično prednja soba u kojoj ne žive ukućani, u kojoj borave samo gosti. [2] Dobrica Uljma Dolovo Deliblato[1]
  6. Voda koja ne teče. [1]
  7. Koji stoji, nepomičan. [1]

Primeri:

  1. U gostinskoj ili „stajaćoj" sobi je na stolu ispod ikone takav ćilim ( — St; NK Jr) [EGJ 89; PČ IDž 5; RSB]. [3] [1]
  2. Kàdgod su zváli vѐlika sȍba sȍbu stàjaću. [2] Vrdnik [1]
  3. Bílo je krѐveti sàmo u stàjaću sȍbu. [4] Itebej Voganj Golubinci Bečmen Senta Gospođinci Novi Kneževac Novo Miloševo Jaša Tomić Sefkerin Crepaja Omoljica [1]
  4. Dvȇ [slamarice] za stajȁće krȅvete, a jedna za spavȁće. Izbište [1]
  5. Većinom su muljevita dna, pogotovo po stajaćim vodama. Srbobran [1]
  6. Šaran ljuskar, to je barska riba... Samo on nema tolko razviće u barama ili po nekim kanalima ili po nekim stajaćim vodama kolko ima u reku. [5] Elemir Novi Sad [1]


Sinonimi:

  1. stojaći [1]
  2. stojeći [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  3. Milenko S. Filipović, Vojvođanski ćilimi u narodnim običajima. — ZDN, 2, 1951, 75—82, str. 78.
  4. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 309.
  5. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene[uredi]