svekar

svekar

Srpski

svekar (srpski, lat. svekar)

Padež Jednina Množina
Nominativ svekar svekri / svekrovi
Genitiv svekra svekara / svekrova
Dativ svekru svekrima / svekrovima
Akuzativ svekra svekre / svekrove
Vokativ svekre svekri / svekrovi
Instrumental svekrom svekrima / svekrovima
Lokativ svekru svekrima / svekrovima


Imenica

svekar, m

Kategorije: pren.pren.


Oblici:

[1.1.] -kra [1]
[1.2.] -a, -o [1]

Slogovi: sve-kar,  mn. sve-kri / sve-kro-vi


Značenja:

[1] Muževljev otac. [1]
[1.1.] Deverov otac. [1]
[1.2.] Stariji čovek u muževljevoj rodbini. [1]
[1.3.] Koji se ponaša kao svekar, koji stalno kritikuje i naređuje. [1]
[1.1.] U sanskrtu nailazimo na imenice muškog roda श्वशुरक [2] (čita se) švašurk ili श्वशुर [3] (čita se) švašur, obe reči su istovetnog značenja kao i u srpskom jeziku.
*napomena: svekar u modernom srpskom jeziku je samo otac muža, za pojam otac žene pogledati tast.

Sinonimi:

[1.] starac [1]
[1.] prosac [1]


Primeri:

[1.1.] Svekar je otac đuvegijin i on u svatovima kod njegove kuće igra ulogu domaćina ( — Be Čr; M; Mo; Kšv) [K II 72; TK II]. [4] [1]
[1.2.] Kòjā se ùdā mȏra da pòštuje i svѐkra i svȅkrvu. Laćarak [1]
[1.3.] Ȍnda príja ѝzāđe pred svѐkra i svȅkrvu. Dobrinci [1]
[1.4.] Svѐkrom sam čѐtr gȍdine bíla, pa je ȕmro. [5] [6] Tomaševac, Vizić, Beška, Šimanovci, Pačir, Sombor, Bečej, Kula, Turija, Kać, Novi Sad, Đala, Kikinda [1]
[1.5.] Ѝmala sam svѐkra i svȅkrvu, dȅvera i jétrvu. Obzir [1]
[1.6.] Kad sam se ȕdala, jȃ sam zatѐkla i svȅkra, i svȅkrovu, i dȅvera, a tek posle dȅset gȍdina smo se mȋ odélili. Jaša Tomić [1]
[1.7.] Devȏjka čȅkala svȅkra i svȅkrvu kȕći. [7] [8] Jasenovo, Bačinci, Sremska Mitrovica, Ruma, Subotica, Šurjan, Aradac, Boka, Neuzina, Veliki Gaj, Tomaševac, Izbište, Pomaz, Lovra, Deska, Čenej [1]
[1.8.] Pȓvom darȋva svékra i svȅkrvu  ; ˜. Izbište, Pavliš [1]
[1.9.] Ѝde svȅkar i svȅkrva da prȍse dѐvōjku. Žabalj [1]
[1.10.] Moja svȅkrva kȃže tȍ mojim svékru. Vršac [1]
[1.11.] Kad su se dѐvōjke udávale, ȍnda je svȅkar dȁo n[a] ástal stȏ forínti. [9] [10] Novo Miloševo, Susek, Sviloš, Martonoš, Čurug, Gospođinci, Begeč, Kumane, Melenci, Elemir, Zrenjanin, Orlovat, Kalaz, Ivanda [1]
[1.12.] Provodȃč dȏđe sa svékrom i ȏn ȍndak pȋta za devȏjku. [1]
[1.13.] Deverovog oca zovu „devernji otac”, „devernji svekar” i on u svadbi ima ulogu domaćina. [11] Dupljaja, Dolovo, Starčevo [1]
[1.14.] Sviráči sàmo nuz svѐkrova kȍla. Bačinci, Novi Sad [1]
[1.15.] Nije vȉše mȁmina ćérka nego svȅkrova ćérka. Jasenovo [1]
[1.16.] Mužóvljeva mȁti bíla mi svȅkrva. A ȍtaѕ bȉjo svȅkar. Mȍjӣm mȗžu opet mȏj ȍtaѕ bȉjo svȅkar, a mȁma mu svȅkrva bíla. [7] Pomaz [1]
[1.2.1.] Nova mlada je [...] posle svadbe nedelju dana i više morala da pere noge „svekrovima” (starijim ljudima iz rodbine), kao i deveru, kumu i starom svatu. [12] [1]
[1.2.2.] Devojka je bila „na većoj ceni” ako je imala više prosilaca ili, kako to negde u Bačkoj kažu, „svekrova”. [13] [1]


Asocijacije:

[1.1.] rodbina, tast, tazbina

Izvedene reči:

[1.1.] svekrov



Prevodi

Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Sanskrt: [[1]]
  3. Sanskrt: [[2]]
  4. Mile Popov, Svadba u severnom Banatu. — Rad, 18—19, 1969—1970, 29—72, str. 52.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 234.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 307.
  7. 7,0 7,1 Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  8. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  9. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 126, 134, 154, 158.
  10. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  11. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 143.
  12. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 151.
  13. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Bačkoj. — Rad, 34, 1992, 137— 158, str. 140.