kljéšte

kljéšte

kljéšte (srpski, lat. kljéšte)[uredi]

Imenica[uredi]

kljéšte, ž

Kategorije: kov.


Oblici:

  1. klješte, [1]

Značenja:

  1. Velika kovačka klešta kojima se drži vrelo gvožđe dok se obrađuje ili zagreva u va tri. [1]
  2. Vrsta klešta za sečenje žice. Novo Miloševo[1]
  3. Vrsta klešta koja se koriste u potkivačkom zanatu za sečenje eksera i kopita. [1]
  4. Klešta koja slu˙e za dr˙anje vruăeg okruglog gvo˙đa. [1]
  5. Klešta za dr˙anje vruăih karika. [1]

Primeri:

  1. Òvō su kljéšte jѐdne s kòjima se sѝkire okívaju ili prȁve. Kovilj [1]
  2. Prȁvio sam màkaze za plȅk i kljéšte, òbične kljéšte svȉ vŕsta, i za potkívānje sam prȁvio. [1]
  3. Tȗ ȉmam kljéšte rȃzne. [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] Đala Laćarak Čortanovci Pavlovci Batajnica Pačir Sivac Gospođinci Srpski Krstur Novi Kneževac Sanad Padej Mokrin Novo Miloševo Melenci Itebej Perlez Farkaždin Čenta Izbište Pomaz Lovra Deska Batanja [1]
  4. Ȍnda ȉmaš òve vàtrene kljéšte, kòje svȁko, po modélu gvóžđa, tàko i nàpra vi sȃm. Mȍžeš tȋ da vȁtaš gvóžđe kò je ȍš, dȅblje, tȁnje, kríve, lȇvo, dȅsno, kȁ ko dȏđe. [6] Kovilj [1]
  5. Ȉma tȗ vàtrene kljéšte rázni ȍblӣka, závisi od gvȏžđa kòjē je. [1]
  6. Prȁvio sam jѐdne kljéšte potkѝvāčke. [6] Neradin Bačka Palanka Futog [1]
  7. Svę s[u] tȍ kljéšte za vȁtru, sŕmo tȇ su bíle uhňltoĺene. Kad ůvāte, da vȉ mȍšte da ůvātite okrúglo gvń˙đe i da ga dr̀˙ďte. [6] Bačka Palanka [1]
  8. Pa ȉma špȉcasti [klješta], ȉma rćzni. Špȉcasta — na prímer, prȁviš jčdnu ot plčka kŕriku, jel štňgod što ti je mćlo. Kȁko ăeš s ňvim včliki kljéštima ůvatit. [6] Turija [1]
  9. Nȇmam kléšti. [4] [10] [11] Pavlovci Kikinda Jaša Tomić Neuzina Boka Šurjan Čenta [1]
  10. Počev od klešti i lemilica prostrtih na deda Bušinom suknenom ogrtaču [...]. Platičevo [1]


Sinonimi:

  1. klješta [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 227, 367.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 58, 66.
  4. 4,0 4,1 Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 314.
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 153, 174.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Dejan Miloradov, Kovačka i potkivačka terminologija južne Bačke i severnog Srema (rukopis magistarskog rada).
  7. Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  8. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 58, 60.
  9. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 46.
  10. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 367.
  11. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).

Napomene[uredi]