izbacivati

izbacivati

izbacivati (srpski, lat. izbacivati)[uredi]

Glagol[uredi]

izbacivati, {{{vid}}} neprel.

Kategorije: rib.rib.rib.


Oblici:

  1. izbàcӣvam se [1]
  2. ѝzbācim [1]

Značenja:

  1. Bacati napolje; odbacivati, odstranjivati. [1]
  2. Lučiti, ispuštati iz sebe. [1]
  3. Spuštati mreže u vodu. [1]
  4. Baciti napolje, odbaciti, odstraniti. [1]
  5. Gurajući isterati, primorati nekoga da se udalji, izjuriti. [1]
  6. Spustiti mrežu u vodu. [2] Bosut Bačko Gradište[1]
  7. Istisnuti iz sebe. [1]

Primeri:

  1. Dočѐkivamo kȍla, izbàcӣvamo. Bečej [1]
  2. Ȍnda nȁzād ȉma ovàko što izbàcӣva plȅvu. [3] [4] [5] Subotica Gospođinci Kać Srpski Krstur [1]# Ȏn ȕzme i skȋda, séče sȃće, i tȏ izbacȋva da níje plȅsnavo. Ilandža [1]# I vŕba izbacȋva tȏ [medljiku]. Izbište [1]# Alovom kad se radi, onda kad se radi sa velikim čamcom, onda se zovu velika vesla, zavozna vesla… tu moraju da voze dva čoveka, onaj pozadi, onaj samo drži krmu, a ovi drugi izbacuju alov. Novi Sad Morović Bosut [1]# Dvojica drže gore alov, a ovi izbacivaju. [2] Bačka Palanka [1]
  3. Kad izbàcӣvaš álov, pȓvo ѝde gòrnjaka pa dòlnjaka i tȏ ѝzglēda ko kad bi bȁco žȉto po vòdi. Zàto kȃžu: na rasprskávanje. [6] Kovilj [1]# Kaže počne da se baca riba, izbacuje kad na dolazak vode. [2] Sremska Mitrovica [1]# Pa tȁmo kr̀tica ȉzrije, pa ѝzbāci nȁpolju zȅmlju, pa tȃ je zѐmlja onàko mȅkana. [7] Kula Ilandža [1]# Ondak tȁmo jѐdan čòek što ga pòznāe mȏj brȁt trȃži kȃrte (kȏ nȇma kȃrtu, ga ѝzbāci nȁpolje), a mѐne je pùstijo zàto što smo ѝšli jȃ i mȏj brȁt ȕvek tȁmo. [8] Zrenjanin Melenci [1]# Ženka izbacuje ikru, a mužak zasipa mlečarom tu ikru. [2] Mol Bačka Palanka Perlez [1]


Izvedene reči:

  1. izbacivati se [1]
  2. izbáciti [1]


Izrazi:

  1. izbáciti svílu ("pustiti klas, izvlatati (o pšenici)"). Kovilj [1]
  2. Izbáciti kljȗč ("proključati"). Begeč [1]
  3. Zemlja ti kostiizbacila ("kletva"). [1]
  4. ko da ga poplavaizbacila ("biti razbarušen, neuredan"). [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 201.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 231.
  6. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 99.
  8. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 158.

Napomene[uredi]