dȏjni

dȏjni

dȏjni (srpski, lat. dȏjni)[uredi]

Kategorije: rib.


Oblici:

  1. dojni, -e, -a [1]
  2. pod [1]
  3. dojni [1]

Značenja:

  1. Koji je dole, ispod nečeg drugog, niži u odnosu na nešto drugo. [1]
  2. Voda iz donjeg toka, iz donjeg sliva. [1]
  3. Donja usna. [2] Farkaždin[1]
  4. Donji dupli konopac na alovu ili na nekoj drugoj mreži. [1]
  5. Navlačenje lica cipele na kalup i stavljanje đona. [1]
  6. Drvena gredica na trapu zaprežnih kola na koju naleže osovina. [3] Sviloš Lalić Silbaš Srpska Crnja Padej[1]
  7. Deo donjeg rublja. Itebej Izbište[1]
  8. Prvi sloj snopova žita u kamari. [4][1]
  9. Donje vodoravno drvo na lotri. [3] Vrdnik Beška Golubinci Mol Kula Bačko Gradište Zmajevo Silbaš Gospođinci Kać Alibunar[1]
  10. Prvi, donji snop žita u krstini. [1]
  11. Vrsta struka koji se postavlja pri dnu reke i u pravcu toka. [1]
  12. Donji dupli konopac na alovu ili na nekoj drugoj mreži. [1]
  13. Prvi, donji snop žita u krstini. [5][1]
  14. Mesto u dnu stola. Vršac[1]
  15. Donje vodoravno drvo na lotri. [3] Žitište[1]
  16. Zabačeno mesto u kući. [6]
  17. Prvi, donji snop žita u krstini. Subotica[1]
  18. Donje vodoravno drvo na lotri. [3] Golubinci[1]
  19. Drveni deo kola neposredno iznad osovine. [3] Belegiš Vršac[1]
  20. Donji dupli konopac na alovu ili na nekoj drugoj mreži. [7] Klenak[1]
  21. Donje vodoravno drvo na lotri. [3] Vojka Lalić Turija Deronje Bačka Palanka Titel Radojevo Bašaid Melenci Bavanište[1]
  22. Vrsta alova kojim se radi po dnu. [1]
  23. Isto. [3] Deronje Bačka Palanka[6]
  24. Drvena gredica na trapu zaprežnih kola na koju naleže osovina. Sviloš Lalić Silbaš Padej Srpska Crnja[6]
  25. Alatka koja se stavlja u rupu na nakovnju, za oblikovanje gvožđa odozdo. [6]
  26. Donje vodoravno drvo na lotri. [3] Srpska Crnja Elemir Konak Orlovat Perlez Vršac Sefkerin Dolovo Bela Crkva Pančevo Deliblato[6]
  27. Koji je u nizini (o naseljima, krajevima). [8] [9] Vrdnik Ledinci Buđanovci Čortanovci Sivac[6]
  28. Jugo. [10] Kikinda[6]
  29. Voda iz donjeg toka, voda iz donjeg sliva. [6]
  30. Južni. Stari Slankamen[6]
  31. Koji se oblači ispod druge odeće. [6]
  32. Pu ni ja mu ška blu za, sa ko koji se zakopčavao do grla. [6]
  33. Manja, jednokrilna vrata kroz koja se ulazi u dvorište. [6]
  34. Koji se odnosi na stražnji deo kuće. Bačka Palanka[6]
  35. Isto. [11] Deronje[6]

Primeri:

  1. Ne vàlja dȕgo da stòji tolùzina na zѐmlji; tȃ strána što je dȏjna tȃ trȕne ako bi dȕže stȍjalo (i zѐmlja vúče snȃgu), ako bi se ȍkišalo. [12] [8] [9] [2] [13] Jaša Tomić Ledinci Ruma Karlovčić Golubinci Inđija Beška Šimanovci Batajnica Ravno Selo Gospođinci Kovilj Đala Iđoš Itebej Melenci Jaša Tomić Aradac Šurjan Boka Neuzina Farkaždin Ilandža Čenta Vršac [6]
  2. Raséče se kòlāč načȅtvoro, ali sa dȏjne stráne. Stari Slankamen [6]# Pa kȍrēn rȅpe, ȏn je dȏlnji, a ȉmāš glȃvu rȅpe, tȏ je gȏrnje. Subotica [6]
  3. Otkinulo ti se dȏlnje dugme. Jasenovo Đala [6]# Kad po vú češ dȏljni dȅo aljina iz ormára, srȕ ši du ti se i ȍstale. [14] [15] [16] Čenej Đala Srpski Krstur Novi Kneževac Kikinda Novo Miloševo Srpska Crnja [6]# Donji snopovi su mokri. [17] Jasenovo Pačir [6]
  4. Ȍndak òna [pčela] ùzima kȃp na dȏnjim vȉlicama. Ilandža [6]# Ako na primer dojne vode dolazidu , porast dojnih voda, ondak je kod nas jako teško raditi u ribarstvu [ShLR]. Stari Slankamen [6]# Zna se alov [šta ima]: odvoda, gornja odvoda i dojna odvoda. Na dojnem imade olovice da ide po dnu, a odgore ima paraši. [7] Mol [6]# Lȁk je mѐni bȉo tȃj dȏjni pòsao, tȏ sam vòlo da rȃdim. Jaša Tomić [6]# Pȓvo se mȅće dȏjni snȍp. [18] Mošorin [6]# Na dojnim strukovima sitne udice, na kečigu. [7] Elemir [6]# Dole isto olovi, mislim olovice tako okrugle nanizano — gornja obrvka i dolnja. [7] Klenak [6]# Mȏra da je u dȏljnjoj fijóci, tráži!. Novo Miloševo [6]# Radili smo i s gornjim alovom. Tu nema ni cigle, tu izvadimo alov, svaki drugi olov izvadimo napolje. Gornji alov vučemo, leti, noćom gornji alov, da nju donji alov. [7] Padej [6]# Ȉmamo dȏnji rȕntāmer, kòji ùlazi u nȃkovanj, i gȏrnji. [19] Titel [6]# Donji kraj sela ima više krava. Jasenovo [6]# Ako na primer dojne vode dolazidu , porast dojnih voda, ondak je kod nas jako teško raditi u ribarstvu [ShLR]. Stari Slankamen [6]# Ȉma dȏjni vȅš. Izbište Itebej Kumane [6]
  5. Mȉ smo nosȉli u dvȃ: i dȏjna i gȏrnja košȕlja. Vršac [6]# Vidi ti se dȏlnja suknja. Jasenovo [6]
  6. Kòšulja, gȏrnja, dȏlnja. Đala [6]# Donji kaput je šiven tako da se zakopčavao do pod grlo. Takav kaput se zvao bena. [20] Nadalj [6]# Dojna vrata su na ulicu. [11] Gardinovci Lalić Deronje Bačka Palanka [6]


Izrazi:

  1. [1]
  2. sup nȃjdȏjni Gospođinci [1]
  3. komp donjiji. — A donja kujna je donjija od predsoblja i „zimske kujne”, ponegde i od vajata i špajza, i ona je s lebrnjim pendžerom što gleda u avliju ("A donja kujna je donjija od predsoblja i „zimske kujne”, ponegde i od vajata i špajza, i ona je s lebrnjim pendžerom što gleda u avliju"). Stapar [6]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. 2,0 2,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 382.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
  4. Žito. 1988, 208 str, str. 121.
  5. Žito. 1988, 208 str, str. 120.
  6. 6,00 6,01 6,02 6,03 6,04 6,05 6,06 6,07 6,08 6,09 6,10 6,11 6,12 6,13 6,14 6,15 6,16 6,17 6,18 6,19 6,20 6,21 6,22 6,23 6,24 6,25 6,26 6,27 6,28 6,29 6,30 6,31 6,32 6,33 6,34 6,35 6,36 6,37 6,38 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  8. 8,0 8,1 Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 348.
  9. 9,0 9,1 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 155.
  10. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 144.
  11. 11,0 11,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  12. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 165, 264, 276.
  13. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 136, 144.
  14. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 98, 366.
  15. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 144.
  16. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  17. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 13.
  18. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  19. Dejan Miloradov, Kovačka i potkivačka terminologija južne Bačke i severnog Srema (rukopis magistarskog rada).
  20. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 52.

Napomene[uredi]